prof.dr.sc. Miroslav Hašpl - Akromion 2

Vaš internet pretraživač (Internet Explorer 7 ili niži) je zastario. U njemu postoje otkriveni sigurnosni propusti koji bi mogli ugroziti Vaše računalo. Navedeni pretraživači ne prikazuju sve mogućnosti ove ili drugih web stranica. Naučite kako obnoviti Vaš pretračivać.

X

prof.dr.sc. Miroslav Hašpl

Prof. dr. sc. Miroslav Hašpl, specijalist ortoped, veliko iskustvo u dijagnostici i liječenju bolesti i ozljeda koštano zglobnog sustava. Uže područje djelovanja je kirurgija koljena, artroskopska kirurgija i sportska medicina, rekonstruktivna kirurgija donjih ekstremiteta, ugradnja umjetnih zglobova kuka i koljena. Najuže područje je artroskopska rekonstrukcija ligamenata koljenskog zgloba, kirurgija hrskavičnih oštećenja velikih zglobova, revizija ugrađenih umjetnih zglobova. Kao subspecijalista dječje ortopedije bavi se i dijagnostikom i liječenjem specifičnih bolesti i ozljeda koštano-zglobnog sustava u djece i adolescenata.

Tema predavanja: Patologiziologija osteoartritisa – rizični čimbenici osteoartritisa
Osteoartrtitis je jedan od najčešćih uzroka bolova i funkcionalnog oštećenja koštano-zglobnog sustava. Najčešće zahvaća male periferne zglobove, kuk i koljeno. Postoji slaba korelacija između stupnja degenerativnih promjena i subjektivnog osjećaja boli. Suprotno uopćenom shvaćanju, osteoarthritis se ne mora pogoršavati s protokom vremena.

Hijalini hrskavični pokrov zglobova sastoji se od hondrocita i međustaničnog matriksa. Hondrociti luće proteoglikanski agregat i kolagen tipa II. Oni stvaraju međustanićni makromolekularni kompleks. Proteoglikani na sebe navlači vodu mehanizmom proteoglikanske pumpe. Voda na ovaj način sačinjava 75 do 80% hrskavice. Hijalina hrskavica se sastoji od površnog sloja gdje su kolagene niti postavljene paralelno s površinom, prijelznog sloja, radijalnog sloja, i kalcificiranim slojem vezana je za subhondralnu kost. Tijekom degenerativnog procesa nestaje tekučina iz međustanične tvari i postepeno se urušava ova fina anatomska struktura. Subhondralna kost u početku reagira stvaranjem novih trajektorija kako bi kompšenzirala povećano opterećenje (subhondralna skleroza), a kada ta kost više ne može podnijeti opterećenje, nastupa nekroza kosti koja se manifestira u obliku subhondralnih cista (degenerativne promjene). S druge pak strane na mjestu manjeg opterećenja kost raste u širinu kako bi se povečala površina zgloba, to su tzv. Osteofiti (regenerativne promjene kosti). Degenerativnim i regenerativnim procesima u pokušaju reparacije zgloba nastaje njegova destrukcija i narušenje njegove funkcije.

Znači, osteoartritis je patoanatomski karakteriziran gubitkom hrskavičnog tkiva, remodelacijom koštanog tkiva a udružen je s upalom svih anatomskih struktura. Različit broj traumatskih činioca uzrokuju oštećenje, a nakon toga slijedi spor reparatorni proces koji često kompenzira traumatsko oštećenje. Sve navedeno rezultira strukturalnim promjenama zgloba. Rezultat spontanog reparativnog procesa može biti funkcionalno oštećen zglob, ali često bez prisutnosti boli. U slučaju da tijelo ne može kompenzirati posljedice traume, nastupa dekompemzacija zgloba s prisutnim bolovima i narušenju funkcije. To je uzrok mnogobrojnim varijacijama bolesti.

Etiologija osteoartritisa može biti primarna i sekundarna. Primarna artroza uzrokovana je nasljednim (endogenim) faktorima. Za endogenu etiologiju možemo ubrojiti i konstitutivne faktore, tjelesnu težinu, životnu dob, ženski spol, mineralizaciju koštanog tkiva i sl. Sekundarni čimbenici osteoartritisa su poznate etiologije, ozljeda zgloba, sportske aktivnosti, zanimanje bolesnika, snaga muskulature, laksitet zglobova, odstupanja od fiziološke osovine.

← Povratak na listu predavača